Izjava o politici glavnih štetnih učinaka na čimbenike održivosti
Razmatranje glavnih štetnih učinaka na čimbenike održivosti
Glavni štetni učinci predstavljaju mogući negativan utjecaj na vrijednost ulaganja. Glavni štetni učinci definirani su kao učinci investicijskih odluka koji bi na čimbenike održivosti (eng. Principal Adverse Impact) mogli imati negativne učinke, ili bi im mogli doprinijeti ili biti u izravnoj vezi s njima.
Investicijsko društvo Credos (dalje: Društvo) je svjesno da investicijske odluke koje donosi u sklopu procesa upravljanja imovinom mogu imati negativne učinke na čimbenike održivosti, kao što su klima, okoliš, društvo, zaposlenici, ljudska prava, borba protiv korupcije i podmićivanja. Takvi negativni učinci proizlaze iz samog poslovanja izdavatelja u koje se ulaže imovina pod upravljanjem, a njihov intenzitet u značajnoj mjeri može biti određen sektorima i geografskim područjima na kojima djeluju.
Uzimajući u obzir svoju veličinu, prirodu i opseg aktivnosti te vrste financijskih proizvoda koje stavlja na raspolaganje, Društvo ipak uzima u obzir glavne štetne učinke investicijskih odluka na čimbenike održivosti sukladno članku 4. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (dalje: Uredba (EU) 2019/2088 (SFDR)).
Informacija o politikama integriranja rizika održivosti u proces donošenja odluka o ulaganju
Rizici koji su povezani s ulaganjem u portfelje kojima Društvo upravlja uključuju i rizike održivosti, tj. okolišne, socijalne ili upravljačke događaje ili uvjete koji bi, ako do njih dođe, mogli uzrokovati negativan bitan učinak na vrijednost ulaganja. Društvo uključuje rizike održivosti u svoje odluke o ulaganju koje donosi u okviru portfelja kojima upravlja, tako što provjerava popise izdavatelja ili financijskih instrumenata, u odnosu na koje su ulaganja portfelja zabranjena, ograničena ili na drugi način uvjetovana.
Rizik održivosti je okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet povezan s ulaganjima koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno materijalno negativan učinak na vrijednost ulaganja. Najznačajniji rizici održivosti opisani su u Podatcima o investicijskim i pomoćnim uslugama investicijskog društva Credos d.o.o. te financijskim instrumentima dostupnim na tržištu i rizicima ulaganja u iste (Podaci o uslugama Društva).
Društvo je u procesu upravljanja portfeljem vrijednosnih papira, integriralo rizik održivosti kao zasebnu kategoriju rizika kojem je ili može biti izložena imovina u portfelju i koji rizik može rezultirati umanjenjem prinosa portfelja. Pri donošenju odluka o ulaganju, rizici održivosti se uzimaju u obzir na način kako je pobliže opisano u Strategiji upravljanja rizicima. Rizike održivosti na razini izdavatelja Društvo prati na temelju podataka vanjskih dobavljača, odnosno javno dostupnih podataka.
Politika ulaganja usmjerena je prvenstveno na:
- isključenje/ograničenje izdavatelja: izdavatelji koji djeluju u sektorima koji se ne smatraju društveno odgovornima, definiraju se kao one tvrtke koje karakterizira evidentno izravno sudjelovanje u proizvodnji nekonvencionalnog oružja ili u sektoru termalnog ugljena gdje je identificirana jasna izravna uključenost u rudarske aktivnosti ili proizvodnju električne energije koja se odnosi na termalni ugljen, odnosno najznačajniji izvor energije među svjetskim gorivima za emisije ugljičnog dioksida; u tu svrhu, identificirat će se izdavatelji koji ostvaruju 50% ili više svojih prihoda od takvih aktivnosti. Ovaj kriterij isključenja nije primjenjiv u slučaju izdavanja „zelenih obveznica”, usmjerenih na financiranje energetske tranzicije i suzbijanje globalnog zatopljenja, vađenje naftnog pijeska, gdje je jasno utvrđeno izravno sudjelovanje u vađenju naftnog pijeska; u tu svrhu ovi izdavatelji su identificirani kao oni koji ostvaruju najmanje 10% prometa od ovih aktivnosti. Ovaj kriterij isključenja nije primjenjiv u slučaju izdavanja „zelenih obveznica” usmjerenih na financiranje energetske tranzicije i suzbijanje globalnog zatopljenja.
- isključenje/ograničenje: tvrtke s velikom izloženošću okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima, tj.tvrtke s nižom razinom ESG ocjene održivosti, u odnosu na dioničke instrumente i instrumente s fiksnim prinosom istih izdavatelja.
Društvo je uspostavio sustav kojim omogućava razmatranje glavnih štetnih učinaka na čimbenike održivosti za pojedine proizvode koje stavlja na raspolaganje, što uključuje identificiranje i prioritiziranje glavnih štetnih učinaka, praćenje i izvještavanje o glavnim štetnim učincima te strategije za smanjivanje glavnih štetnih učinaka.
Za identificiranje glavnih štetnih učinaka investicijskih odluka koristi se okvir definiran Uredbom (EU) 2019/2088 (SFDR) i Regulatornim tehničkim standardima propisanim Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/1288 (RTS) koji propisuje obvezu računanja 18 obveznih i po jednog dodatnog okolišnog i socijalnog pokazatelja glavnih štetnih učinaka.
Radi smanjivanja i izbjegavanja negativnih štetnih utjecaja na čimbenike održivosti, provode se različite aktivnosti, što uključuje postupke koji prethode donošenju investicijske odluke (ESG ocjenjivanje i isključivanje), redovito praćenje intenziteta glavnih štetnih učinaka fondova pod upravljanjem te postupanje u sklopu aktivnog vlasništva.
Sukladno standardima transparentnosti i regulatornim zahtjevima, Društvo izrađuje izvještaje o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti, te ih na odgovarajući način objavljuje na svojim internetskim stranicama te u periodičnim izvještajima.
S obzirom na nedostatak potrebnih podataka od strane izdavatelja, kao i kompleksnost regulatornih zahtjeva propisanih Uredbom (EU) 2019/2088 (SFDR), razmatranje i mjerenje glavnih štetnih učinaka predstavlja veliki izazov za sudionike na financijskim tržištima, pa tako i za Društvo. S obzirom na objektivna ograničenja, primjenjuje se režim glavnih štetnih učinaka na best-effort osnovi. U nadolazećem razdoblju očekujemo da će se dostupnost i kvaliteta podataka povećavati, te ćemo sukladno tome prilagođavati i unapređivati svoju metodologiju mjerenja glavnih štetnih učinaka.
Politika sudjelovanja
Sudjelovanje se odnosi na dijalog s izdavateljima s unaprijed određenim ciljem i temom kako bi se očuvala ili povećala vrijednost imovine, ali i razumjeli rizici i prilike koji proizlaze, između ostalog, iz okolišnih, socijalnih i upravljačkih pitanja. Osim angažiranja s izdavateljima, Društvo se angažira i u javnim konzultacijama oko razvoja i implementacije regulativa povezanih s održivošću u sektoru financijskih usluga na lokalnoj razini.
O sudjelovanju na skupštinama i glasačkoj politici, Društvo odlučuje za svaku skupštinu zasebno, ali uvijek u najboljem interesu portfeljnih ulagatelja. U pravilu Društvo neće glasovati na skupštinama dioničara društva čije dionice se nalaze u imovini, odnosno glasovat će suzdržano. Društvo može izabrati glasovati na onim skupštinama gdje njegov glas ili prisutnost može imati utjecaja na odluke koje donosi skupština, odnosno ako kumulativni broj glasova u imovini prelazi 2% ukupnog broja glasova, te ne postoji dioničar ili povezane osobe koje posjeduju više od 50% glasačkih prava u predmetnom društvu. Društvo može izabrati glasovati i na skupštinama gdje navedeni uvjeti nisu zadovoljeni odnosno u slučajevima koji mogu bitno utjecati na poslovanje društva ili položaj dioničara. Društvo ne koristi usluge savjetnika pri glasovanju.
Objava vezana za politiku o isplaćivanju primitaka u vezi s uključivanjem rizika održivosti
Društvo sukladno važećoj Politici primitaka ne isplaćuje varijabilne primitke pa u tom smislu niti nije ugradilo informacije o uključivanju rizika održivosti u politike nagrađivanja. Sukladno navedenom ne postoje razlozi za prekomjerno preuzimanje rizika, izbjegne sukob interesa, izbjegne preuzimanje rizika koji prelazi ograničenja dopuštenih rizika Društva te omogući primjereno izražavanje materijalnog rizika u određenom razdoblju.
|
27.6.2023. 16:30:00
|
|
|
 |
|
Naslovna strana
Ispiši stranicu
Pošalji prijatelju
Povratak na vrh